Bovansko jezero
Kako bi se sprečilo nagomilavanje mulja, blata i raznoraznog taloga, i na taj način se zaštitili vodeni tokovi Južne i Velike Morave izgradila se zemljana brana na reci Moravici. Ovo pregrađivanje obavilo se 1978. godine, a tim procesom nastalo je jedno od atraktivnijih jezera u našoj zemlji. U pitanju je Bovansko jezero.
Sama lokacija ovog jezera povezana je i sa njegovim imenom. Bovansko jezero nalazi se između Sokobanje i Aleksinca pokraj naselja Bovan. Od Sokobanje udaljeno je svega 12 kilometara, a od Aleksinca preko 20 kilometara. A pomenuto naselje Bovan, pripada opštini Aleksinac u Nišavskom okrugu.
Naselje Bovan
Izgleda da naselje Bovan, pa samim tim i Bovansko jezero vode poreklo imena još iz ranog srednjeg veka. Naime, naselje Bovan prvobitno je nosilo ime Bolvan. Ovo je straoslovenska reč koja imenuje kip. Na osnovu ovoga, istoričari izvode zaključak da je na tom mestu postojalo naselje u vreme stare slovenske vere, u kojem je bio veliki hram sa kipom kakvog božanstva.
Ali malo se zna o tome i uopšte o naselju dok je bilo pod tim starim imenom Bolvan. Ono što se zaista zna jeste ponešto o samom Bovanu. Zanimljiv je podatak da je Bovan bilo glavno skladište soli koja je dopremana iz Ugarske. Davne 1395.godine knjeginja Milica će izdati naredbu da se manastiru Sveti Pantelejmon (Sveta Gora) svake godine da po 500 „krušaca“ soli iz, tada nazivane, pogranične tvrđave Bovan. Zatim podaci ga pominju kao pograničnu tvrđavu despota Stefana (1389-1427), koju s proleća 1413.godine zauzima sultan Musa. Svuda u okolini tvrđave, u jesen 1443.godine, Janoš Hunjadi (Sibinjanin Janko, 1387-1456) predvodeći udruženu srpsko – mađarsku vojsku poraziće Turke. Kada je srpska despotovina pala u osmanlijske ruke, Bovan je, izgubivši svoj strateški značaj, napušten i ostavljen na milost i nemilost vremenu.
Današnje naselje Bovan u stvari se nalazi u blizini nekadašnje pomenute tvrđave Bovan. I po njoj je i dobilo ime. A pored naselja Bovan nalaze se i ostaci takozvanog Jerininog grada, za koji se pretpostavlja da je nastao na mestu rimskog kastruma Praesidium Pompei. I o ovom Jerininom gradu se vrlo malo zna, jer Jerinin grad je zapravo ime koje je naš narod davao starim gradinama i ruševinama nepoznatog porekla, na taj način stapajući ga sa legendom o Prokletoj Jerini i njenom zidanju Smedereva. U našoj zemlji brojimo ukupno 6 Jerininh gradova (Maglič, Dragoševac, Kovin, Bovan, Grabovac, Kninac).
Izgleda je vreme ipak pokazalo svoju nemilost, jer danas od misitčne tvrđave Bovan imamo svega par zidova u ruševinama, i jednu kulu koja nekako opstaje sa svojih 5 metara visine. Iz ovih ruševina ostaje nam samo naslućivanje da je tvrđevina bila pravougaonog oblika i dugačkih zidina u kamenu.
Neobična je ova istorija vezana za ime i okolinu Bovanskog jezera. Iako je ovo jezero vaštačka tvorevina nastala u praktične svrhe, duh okolinih sela, blizina čuvene banje i lepota prirode daju Bovanskom jezeru poseban karakter. Dugačko je oko 10-ak kilometara, najveća širina je 500 metara, a najveća dubina iznosi čak 50 metara. Još jedna praktična svrha, osim pomenutog kontrolisanja vodenih tokova, turističke atrakcije, jeste snabdevanje vodom grada Aleksinca. Ali pored korisnosti, koja je od velikog značaja, ovo jezero nudi mnogborojne atrakcije i za uživanje i odmor.
Jezero je savršeno za kupače, postoje uređene plaže, a takođe i mnoštvo mesta za izolaciju i kampovanje. U vreme velikih letnjih vrućina na Bovanskom jezeru pronalazi spas više hiljada turista. Što kupača, što kampera, što ribolovaca. Da, jezero je pozanto i po ribolovu. Svoj životni prostor u njemu pronašle su sve vrste belih riba kao i Deverika, Som, Šaran, Smuđ, Karaš, Štuka… Ova vrsta sporta veoma je razvijena, poznata su i brojna takmičenja koja se ovde održavaju. A nabolji među pecarošima mogu se pohvaliti ulovom Smuđa od 10 kilograma, Amura od 20 kilograma, i Somova od čak 60 kilograma.
Da jezero nije pravi melem za dušu, idealno mesto za odmor ne bi ni bilo naseljeno brojnim vikendicama, ne bi ni bilo toliko mogućnosti za smeštaj turista. Ako želite da provedete koju noć kraj ove vode, udobno prenoćište možete pronaći u selu Trubarevac koje se nalazi pokraj samog jezera. Potoji i privatni smeštaj u apartmanima, naravno i sobe u seoskim domaćinstvima, i restoran „Lion“ koji nudi sve ugostiteljske usluge. Smeštaj za svačiji ukus, od luksuza do kućnog-seoskog ambijenta stopljenog sa prirodom.
Kako bi se sprečilo veliko zagađenje vode i održala njegova trenutna bistrina (pogotovo zbog potreba snabdevanja grada Aleksinca), na jezeru nije dozvoljeno korišćenje motornih čamaca. Ali zato je tu prirodnije i zdravije rešenje, za sve koji su iole naklonjeni sportskom duhu, tu je mogućnost iznajmljivanja „bicikla za vodu“, odnosno pedaline. Iako savremeni ljudski izumi poput motora zbog svojih zagađujućih sklonosti nisu dozvoljeni, tu su, dakle, rešenja u vidu pomenute pedaline, čamaca čiji pogon je na ruke odnosno vesla, i svakako velika atrakcija Bovanskog jezera – jedrenje. Dva puta godišnje, u aprilu i septembru održava se sportska manifestacija – jedriličarska regata „Bovan“.
Od davnina poznate su lekovite moći vode. Te moći ne podrazumevaju isključivo hidroterapije, termalne izvore, banje i slično, svaka čista voda je lekovita na svoj način. Velike vode imaju tu mistučnu moć da odnose sve negativno, i jednostavno običnim boravkom pored nje osetićete se bolje. Ne morate da plivate, ne morate ni da se kvasite, dovoljno je samo da izdvojite par časova mira pored ovog jednog od 4 elementa i osetićete o čemu je ovde reč, preporodićete se. Naravno, ako ste kojim slučajem ljubitelj nekih od navedenih aktivnosti – kupanja, veslanja, jedrenja, pecanja, Bovansko jezero je nezaobilazna stanica na vašem putu.